HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Stečajevi odnijeli 50.000 radnih mjesta

Budžet RS i fondovi nisu naplatili oko 128 miliona KM svojih priznatih potraživanja tokom stečajnih postupaka, u kojima je oko 50.000 radnika ostalo bez posla.

Ovo se, između ostalog, navodi u reviziji učinka stečajnih postupaka u RS koji su vođeni 2008, 2009. i 2010. godine i dodaje da u pravilu tokom stečaja budu naplaćene tek oko četiri petine ukupnih potraživanja povjerilaca.

„Unutar javnog sektora prizna se oko 85 odsto, a naplati tek oko 10 odsto prijavljenih potraživanja. Stepen naplate tri najveća povjerioca iz javnog sektora iznosi oko deset odsto prijavljenih potraživanja“, navodi se u nalazu o reviziji učinka.

Pasivnost javnih institucija i preduzeća, nepostojanje sistema praćenja platežne nesposobnosti privrednih subjekata, nepokretanje stečaja u zakonskim osnovama i neuređena dokumentacija samo su neki od problema na osnovu kojih je Glavna služba za reviziju javnog sektora zaključila da efekti stečajnih postupaka nisu u funkciji zadatih ciljeva, odnosno da preduzeća stečajem nisu spasena, već likvidirana.

„Od početka 2008. do sredine 2011. godine pokrenuto je 420, a zaključeno oko 370 stečajnih postupaka. Ukupan broj aktivnih predmeta na godišnjem nivou kretao se između 450 i 570 predmeta. Od donošenja Zakona o stečajnom postupku oko 50.000 radnika ostalo je bez posla, a u okviru Programa za socijalno zbrinjavanje radnika koji su u procesu privatizacije, stečaja i likvidacije ostali bez posla Vlada RS je od 2008. do 2010. godine izdvojila oko 55 miliona KM“, ističe se u nalazu revizije.

Na osnovu ovih podataka revizija je zaključila da Vlada RS i njene institucije nisu usmjerene na ostvarenje zadatih ciljeva i na otklanjanje uzroka opisanih efekata, već na ublažavanje negativnih posljedica stečaja.

Dušan Kovačević, potpredsjednik Udruženja stečajnih upravnika RS, kaže da najveću odgovornost za neuspjeli stečaj i slabu naplatu svojih potraživanja snose institucije RS, prije svega Poreska uprava RS.

„Pod hitno moraju biti napravljene nove forme na koji način će se praviti stečaj. Kada se dođe u stečaj, dolazimo u privredna groblja koja ne vrijede ništa i nešto što je bilo 25 do 30 miliona možda vrijedi pet-šest miliona KM“, kazao je Kovačević.

Prema nalazima revizije, stečajevi u RS traju od jednog dana do čak sedam godina, a svaki 50 stečaj rezultira reorganizacijom i oživljavanjem preduzeća, što je na neki način i cilj stečajnih postupaka.

„Da bi umanjila negativne posljedice stečajnih postupaka, odnosno spriječila prodaju imovine velikih preduzeća u bescijenje i oživjela njihove kapacitete, Vlada RS je kupila 22 preduzeća u stečaju, za šta je iz budžeta RS izdvojeno oko 65 miliona KM“, navodi se u reviziji učinka stečajnih postupaka u RS.

U izvještaju se ističe da je u praksi bilo slučajeva da su preduzeća bila platežno nesposobna i po nekoliko godina, a da stečajni postupak nije pokrenut iako zakon kaže da onaj ko 60 dana ne izvršava svoje obaveze treba da bude u postupku stečaja.

„Mjere koje provode institucije nadležne za stečaj treba da budu međusobno koordinisane i zasnovane na pouzdanim i sveobuhvatnim informacijama i analizama kao i uzajamnoj saradnji“, navodi se u reviziji učinka.

Kako se ističe, izostanak reakcije nadležnih dovodi do gomilanja obaveza i opadanja vrijednosti preduzeća.